Jesenska gospodarska prognoza 2020.: oporavak prekinut zbog nesigurnosti uslijed ponovnog jačanja pandemije

Pandemija koronavirusa vrlo je teško pogodila svjetsko gospodarstvo i gospodarstvo EU-a te ima vrlo ozbiljne socioekonomske posljedice. Gospodarska aktivnost u Europi pretrpjela je težak šok u prvoj polovini godine i snažno se oporavila u trećem tromjesečju s postupnim ukidanjem mjera ograničavanja širenja zaraze. No zbog ponovnog jačanja pandemije posljednjih tjedana te uvođenja novih nacionalnih javnozdravstvenih mjera za ograničavanje njezina širenja dolazi do poremećaja. Zbog epidemiološke situacije predviđanja rasta tijekom razdoblja obuhvaćenog prognozom iznimno su nesigurna i podložna rizicima.

U jesenskoj gospodarskoj prognozi 2020. predviđa se da će se gospodarstvo europodručja u 2020. smanjiti za 7,8 %, a potom u 2021. porasti za 4,2 % i u 2022. za 3 %. Za gospodarstvo EU-a predviđa se da će se u 2020. smanjiti za 7,4 %, a potom u 2021. porasti za 4,1 % i u 2022. za 3 %. U usporedbi s ljetnom gospodarskom prognozom 2020. predviđanja rasta za europodručje i EU neznatno su viša za 2020. i niža za 2021. Očekuje se da se gospodarstvo u europodručju i u EU-u u 2022. neće vratiti na razinu prije pandemije.

Gubitak radnih mjesta i porast nezaposlenosti znatno su ugrozili egzistenciju mnogih Europljana. Mjere politike koje su uvele države članice zajedno s inicijativama na razini EU-a pridonijele su ublažavanju posljedica pandemije na tržištu rada. Zahvaljujući mjerama neviđenih razmjera, posebno u okviru programa skraćenog radnog vremena, ograničen je rast nezaposlenosti usprkos padu gospodarske aktivnosti. Očekuje se da će nezaposlenost u 2021. i dalje rasti jer će države članice postupno ukidati hitne mjere potpore, a na tržište rada ući će novi radnici, ali bi se oporavkom gospodarstva u 2022. trebala smanjiti. U prognozi se predviđa da će stopa nezaposlenosti u europodručju porasti sa 7,5 % u 2019. na 8,3 % u 2020. i 9,4 % u 2021. te će se potom smanjiti na 8,9 % u 2022. Za stopu nezaposlenosti u EU-u predviđa se da će porasti sa 6,7 % u 2019. na 7,7 % u 2020. i 8,6 % u 2021. te će se potom smanjiti na 8,0 % u 2022.

Ove se godine očekuje znatan rast državnih deficita u cijelom EU-u zbog povećanja socijalnih rashoda i smanjenja poreznih prihoda koji su posljedica izvanrednih mjera politike za potporu gospodarstvu i učinka automatskih stabilizatora. U prognozi se predviđa da će se ukupni državni deficit europodručja povećati s 0,6 % BDP-a u 2019. na oko 8,8 % u 2020. te će se potom smanjiti na 6,4 % u 2021. i 4,7 % u 2022., što je povezano s očekivanim postupnim ukidanjem mjera hitne potpore tijekom 2021. nakon poboljšanja gospodarske situacije.

Zbog naglog pada cijena energije ukupna inflacija u kolovozu i rujnu bila je negativna. Temeljna inflacija, koja uključuje sve stavke osim energije i neprerađene hrane, također je znatno pala tijekom ljeta zbog smanjene potražnje za uslugama, a posebno uslugama povezanima s turizmom, i industrijskom robom. Slaba potražnja, stagnacija na tržištu rada i snažan devizni tečaj eura dovest će do smanjenja cijena.

Prognoza je izrađena u kontekstu ozbiljne nesigurnosti s obzirom na to da su države članice u drugoj polovini listopada 2020. najavile niz novih javnozdravstvenih mjera za ograničavanje širenja virusa.

U zimskoj gospodarskoj prognozi 2021., koja bi se trebala objaviti u veljači 2021., Europska komisija ažurirat će predviđanja BDP-a i inflacije. Više na poveznici.

Izvor: Europska komisija