U Ministarstvu graditeljstva i prostornoga uređenja 12.10.2016. je i službeno najavljen nastavak sufinanciranja energetske obnove višestambenih zgrada i to isključivo iz EU izvora. Kao što Program Vlade iz 2014. i predviđa, sredstva se od 2016. počinju povlačiti iz Europskog fonda, u sklopu Operativnog programa Konkurentnost i kohezija, zbog čega je nužna prilagodba uvjeta sufinanciranja.
U prvom pozivu, koji je objavljen 17. listopada i otvoren 90 dana, na raspolaganju će biti 152 milijuna kuna i sufinanciranje radova obnove do 60 posto, neovisno o lokaciji. Inače, Hrvatskoj je do 2020. ukupno za potrebe energetske obnove višestambenih zgrada na raspolaganju oko 70 milijuna eura.
Uvjet za prijavu je 50 postotna ušteda energije za grijanje/hlađenje na godišnjoj razini. Najniži iznos sredstava koji prijavitelji mogu tražiti je 100.000 kuna, a najviši 13 milijuna kuna po višestambenoj zgradi. Procjenjuje se da u Hrvatskoj ima oko 50 milijuna četvornih metara korisne površine višestambenih zgrada, odnosno više od pola milijuna stanova.
Novi model financiranja podrazumijeva i izmjene u uvjetima sufinanciranja, pa će se tako za sufinanciranje energetske obnove moći prijaviti isključivo cjelovite zgrade koje nisu pojedinačna kulturna dobra. Projektna dokumentacija sufinancira se u iznosu od 85 posto, a uključuje izradu energetskog pregleda i certifikata prije i poslije obnove zgrade i glavni projekt. Provedba obnove na zgradi, stručni nadzor građenja i projektantski nadzor sufinanciraju se u iznosu od 60 posto prihvatljivih troškova za područje cijele Hrvatske. Financiraju se radovi na obnovi ovojnice zgrade, zamjeni sustava grijanja, unutarnje rasvjete i uvođenju obnovljivih izvora energije.
"Potrebna dokumentacija malo je složenija, budući se radi o sredstvima EU-a, nego kad su se projekti financirali nacionalnim sredstvima, sukladno zahtjevima Europske komisije. Stoga Ministarstvo dodjeljuje više od 4,5 milijuna kuna Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, koji će pomagati prijaviteljima u pripremi, prijavi i provedbi projekata" - rekao je ministar graditeljstva i prostornoga uređenja Lovro Kuščević. "Što više projekata realiziramo ostvarit ćemo veće energetske uštede, smanjiti emisiju ugljikova dioksida, popraviti vizuru gradova i naselja te život, rad i boravak u tim zgradama učiniti ugodnijim. Također ćemo podići građevinski sektor, jer uz 311 milijuna eura idu i sredstva investitora, što znači dvostruki iznos, odnosno oko 620 milijuna eura koji će se u iduće četiri godine uložiti u hrvatsko graditeljstvo" - zaključio je Kuščević.
"Kako bi program i dalje nastavio s uspješnom provedbom, Fond će svim zainteresiranim zgradama pružiti direktnu podršku, odnosno pomoć oko prijave i praćenja projekta u vidu savjetovanja i osiguravanja svih potrebnih informacija" - rekao je prilikom predstavljanja programa Mario Klobučar, voditelj Službe u Fondu pojasnivši kako se zainteresirani prijavitelji mogu Fondu prijaviti za individualno savjetovanje. "Bilo bi dobro već pripremiti osnovnu dokumentaciju, kako bi prijavu predali što prije" - rekao je Klobučar dodavši da je prema podacima iz dosadašnje provedbe programa procijenjeno da postoji potencijal od 600 zgrada koje su već aktivno krenule s planiranjem energetske obnove i već imaju spremne projekte. "Pretpostavljamo da će većina tih zgrada prva iskazati interes za ovim programom, no ako se krene na vrijeme, i ostale zgrade imaju priliku za uspješnu prijavu" - zaključio je te najavio kako će više informacija o izmjenama u programu i ulozi Fonda biti dodatno predstavljeno i na nizu lokalnih radionica diljem Hrvatske, s čijim održavanjem Fond planira krenuti već od 25. listopada.