NextGenerationEU: Komisija u Godišnjoj strategiji održivog rasta za 2021. predstavila plan realizacije Mehanizma za oporavak i otpornost u vrijednosti od 672,5 milijardi EUR

U svojoj Godišnjoj strategiji održivog rasta za 2021. Europska komisija utvrdila je strateške smjernice za provedbu Mehanizma za oporavak i otpornost. Taj će mehanizam biti glavni pokretač oporavka u sklopu instrumenta NextGenerationEU i pomoći će EU-u da iz ove krize izađe snažniji i otporniji. Osigurava dosad nezabilježenih 672,5 milijardi EUR zajmova i bespovratnih sredstava za financijsku potporu u presudnim prvim godinama oporavka.

Objavom Godišnje strategije održivog rasta počinje ovogodišnji ciklus europskog semestra. U lanjskoj je Komisija pokrenula novu strategiju rasta koja počiva na europskom zelenom planu i konceptu konkurentne održivosti. Ovogodišnja je sasvim usklađena s prethodnom. Četiri temeljna načela utvrđena lanjskom godišnjom strategijom održivog rasta: ekološka održivost, produktivnost, pravednost i makroekonomska stabilnost bit će temelj planova država članica za oporavak i jačanje otpornosti. Oni su i u osnovama europskog semestra i jamče da se novim programom rasta pomaže u izgradnji temelja za zeleni, digitalni i održivi oporavak.

Da bi iskoristile Mehanizam, države članice trebale bi dostaviti nacrt plana za oporavak i otpornost s nacionalnim programima ulaganja i reformi usklađenima s prethodno navedenim ciljevima politike EU-a. Planovi država članica za oporavak i otpornost trebali bi rješavati i izazove ekonomske politike utvrđene u preporukama po državama članicama iz prethodnih godina, a posebno u ciklusima 2019. i 2020. Ti bi planovi morali državama članicama omogućiti i da povećaju potencijal gospodarskog rasta, intenzivnije otvaraju nova radna mjesta, unaprijede gospodarsku i socijalnu otpornost te ostvare zelenu i digitalnu tranziciju.

Uz standardni predložak za izradu plana, Komisija je državama članicama osigurala i dodatne smjernice o tome kako najbolje predstaviti planove za oporavak i otpornost.

Glavni projekti

S obzirom na njihovu važnost za sve države članice, na veličinu potrebnih ulaganja i njihov potencijal za poticanje rasta i otvaranje novih radnih mjesta te za iskorištavanje prednosti zelene i digitalne tranzicije, Komisija snažno potiče države članice da u svoje planove uključe ulaganja i reforme sljedećih važnih područja:

1. Energija – Financiranje trajnih čistih tehnologija i ubrzanje razvoja i upotrebe obnovljivih izvora energije.
2. Obnova — Bolja energetska učinkovitost javnih i privatnih zgrada.
3. Punjenje — Promicanje čistih tehnologija otpornih na promjene u budućnosti kako bi se ubrzala upotreba održivog, pristupačnog i pametnog prijevoza, postaja za punjenje i opskrbu te proširenje javnog prijevoza.
4. Povezivanje — Brzo uvođenje brzih širokopojasnih usluga, odnosno optičke i 5G mreže, u sve regije i kućanstva.
5. Modernizacija — Digitalizacija javne uprave i usluga, među ostalima i pravosudnog i zdravstvenog sustava.
6. Ekspanzija — Povećanje kapaciteta europskih industrijskih podatkovnih oblaka i razvoj najsnažnijih, najsuvremenijih i najodrživijih procesora.
7. Prekvalifikacija i usavršavanje — Prilagodba obrazovnih sustava u cilju razvoja digitalnih vještina i obrazovanja i strukovnog osposobljavanja svih dobnih skupina.

Komisija poziva Europski parlament i Vijeće da što prije postignu dogovor o tom zakonodavnom prijedlogu kako bi od 1. siječnja 2021. Instrument postao operativan. Planove za oporavak i otpornost treba predati do 30. travnja 2021., ali države članice poziva se da svoje prednacrte tih planova počnu dostavljati već od 15. listopada 2020. U pripremi svojih planova oporavka i otpornosti države članice trebale bi se što prije uključiti u široki politički dijalog sa svim relevantnim dionicima, a s Radnom skupinom za oporavak i Glavnom upravom ECFIN trebale bi raspravljati o nacrtima tih planova. Više informacija na poveznici.

Izvor: Europska komisija