Onečišćenje zraka i zagađenje bukom, učinci klimatskih promjena, kao što su toplinski valovi, te izloženost opasnim kemikalijama uzroci su lošeg zdravlja u Europi. Prema opsežnoj procjeni stanja zdravlja i okoliša koju je danas objavila Europska agencija za okoliš (EEA), 13 % smrtnih slučajeva može se povezati sa lošom kvalitetom okoliša.
Poboljšanje zdravlja i dobrobiti europskih građana važnije je nego ikad, a pozornost je trenutačno usmjerena na borbu protiv pandemije bolesti COVID-19. Ta pandemija očit je primjer složenih veza između okoliša, naših socijalnih sustava i našeg zdravlja.
Znatan dio tereta bolesti u Europi i dalje se pripisuje onečišćenju okoliša koje je posljedica ljudskog djelovanja, kako se navodi u izvještaju Europske agencije za okoliš pod nazivom „Healthy environment, healthy lives: how the environment influences health and well-being in Europe”. Zdrav okoliš, zdravi životi: kako okoliš utječe na zdravlje i dobrobit u Europi]. U izvještaju, koji se u velikoj mjeri oslanja na podatke Svjetske zdravstvene organizacije o uzrocima smrtnosti i bolesti, ističe se kako kvaliteta okoliša u Europi ima ključnu ulogu u određivanju našeg zdravlja i dobrobiti. Navodi se kako socijalna deprivacija, nezdravo ponašanje i promjene demografskih trendova u Europi utječu na zdravlje okoliša, pri čemu su najviše pogođene najranjivije osobe.
U izvještaju se ističe da je potreban integriran pristup politikama okoliša i zdravlja kako bi se ublažili rizici za okoliš, zaštitile najranjivije osobe i u potpunosti spoznale blagodati koje pruža priroda i tako doprinosi zdravlju i dobrobiti.
Zdrava priroda ključni je mehanizam u osiguravanju javnog zdravlja koji ublažava bolesti i potiče zdravlje i dobrobit. „Zelena” rješenja donose trostruku korist, i to za zdravlje, društvo i okoliš. Kvalitetne zelene i plave površine u urbanim područjima potpora su zdravlju i dobrobiti, stvaraju prostore za fizičku aktivnost, opuštanje i društvenu povezanost, uz velike koristi za siromašne zajednice. Zelene i plave površine hlade gradove tijekom toplinskih valova, ublažavaju posljedice poplava, smanjuju zagađenje bukom i doprinose urbanoj bioraznolikosti. Tijekom pandemije bolesti COVID-19 brojni komentatori su primijetili kako se ponovno cijeni pristup zelenim i plavim površinama, koje nude koristi za mentalno zdravlje i dobrobit, posebice u urbanim područjima.
U okviru EU, Europski zeleni plan upućuje na presudnu promjenu smjera u europskom programu politika; njime se uspostavlja održiva i uključiva strategija usmjerena poboljšanju zdravlja i kvalitete života ljudi te brizi o prirodi u skladu s načelom „ne zaboravimo nikoga”. Više na poveznici.
Izvor: Europska komisija